Stres je pojam koji često povezujemo s neugodnim osjećajima, pritiskom i napetim situacijama. No, istina je da stres nije nužno samo negativan fenomen. On je prirodna reakcija našeg tijela i uma na izazove i promjene. Tijelo reagira ubrzanim disanjem, lupanjem srca i napetošću mišića, što nam pomaže da se bolje nosimo s izazovima. Problem nastaje kada stres traje predugo ili kada naše misli pogrešno procjenjuju opasnost situacije, što nas može iscrpiti i onemogućiti normalno funkcioniranje.
Stres možemo doživjeti kao dobar ili loš. Dobar stres motivira nas i pokreće na akciju. Lagana trema pred ispiti ili važan zadatak može nam pomoći da budemo koncentriraniji i učinkovitiji. S druge strane, loš stres nas iscrpljuje, otežava razmišljanje, uzrokuje napetost i može narušiti naše zdravlje. Ključ je u načinu na koji tumačimo situaciju i kako reagiramo na nju.
Važno je razumjeti da događaji sami po sebi nisu uzrok stresa. Primjerice, prezentacija pred razredom ne mora nužno izazvati nervozu. Ako u mislima povežemo vlastitu vrijednost s tim hoćemo li uspjeti, stres se pojačava. Misli poput „Ako loše prezentiram, to znači da nisam dovoljno dobar“ ili „Svi će vidjeti da ne znam ništa“ stvaraju osjećaj prijetnje koji je mnogo jači od same situacije. Upravo zato je važno osvijestiti svoje misli i prepoznati kada pretjerujemo ili si postavljamo nerealne standarde.
Stres može biti i vrlo koristan ako ga znamo iskoristiti. On nas može motivirati da obavimo zadatak, pomoći nam da razvijemo otpornost i učimo nove vještine, pa čak i poboljšati odnose s ljudima oko nas. Kada tražimo podršku ili dijelimo iskustvo s prijateljima i obitelji, gradimo mrežu međuljudskih veza koja nas čini otpornijima. Svaka stresna situacija u kojoj uspješno reagiramo povećava naše samopouzdanje i priprema nas za buduće izazove.
Kako bismo stres pretvorili u saveznika, možemo koristiti jednostavne tehnike smirivanja. Jedna od njih je kvadratno disanje, koje pomaže tijelu da se opusti i smiri um. Udahnite polako kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah četiri sekunde, zatim izdahnite kroz usta brojeći do četiri i ponovno zadržite dah četiri sekunde. Ponovite nekoliko puta, i osjećat ćete kako napetost polako popušta. Druga vrlo učinkovita metoda je tehnika pet osjetila, koja nas vraća u sadašnji trenutak i prekida preplavljujuće misli. Usredotočite se na pet stvari koje možete vidjeti oko sebe, četiri stvari koje možete dodirnuti, tri zvuka koje čujete, dva mirisa te jedan okus. Ova vježba pomaže da se osjećaji tjeskobe smanje i da se bolje povežemo s trenutkom u kojem se nalazimo.
Osim toga, korisno je osvijestiti svoje misli i emocije dok su još snažne. Kada osjetite tjeskobu, ljutnju ili tugu, zapitajte se što ste upravo pomislili i je li ta misao stvarno točna. Često automatski prihvaćamo negativne misli kao činjenice, a zapravo postoje korisnije, realističnije alternative koje nam pomažu da se osjećamo smirenije. Pomoću zapisivanja tih misli lakše ih je analizirati i promijeniti, a istovremeno smanjujemo ponavljanje neugodne emocionalne reakcije. Također, važno je dozvoliti sebi da osjetimo emociju, ali je izraziti na način koji ne šteti drugima. Ako ste ljuti, možete reći „Osjećam se frustrirano jer mislim da moj trud nije dovoljno cijenjen“, umjesto da potiskujete osjećaje ili reagirate agresivno.
Stres ne mora biti neprijatelj. Kada naučimo prepoznati što ga pokreće, razumjeti vlastite misli i emocije te koristiti jednostavne tehnike smirivanja, možemo ga pretvoriti u saveznika koji nas motivira, razvija našu otpornost i pomaže nam u učenju i rastu. Svaka stresna situacija može nas naučiti nečemu novom, povećati našu koncentraciju i sposobnost nošenja s izazovima te nas pripremiti za buduće situacije. Na kraju, život bez stresa možda je mirniji, ali bi bio i dosadniji, jer upravo kroz izazove otkrivamo koliko smo sposobni i što zaista možemo postići.
Literatura:
APA. (n.d.). Stress. https://www.apa.org/topics/stress
NIMH. (n.d.). I’m so stressed out! Infographic. National Institute of Mental Health. https://www.nimh.nih.gov/health/publications/so-stressed-out-infographic
Psihološka pomoć. (2021, 12. veljače). Što je stres? https://www.psiholoskapomoc.hr/strucno-misljenje/sto-je-stres/#
Ramiro. (2023, 27. svibnja). Kada je stres pozitivan i potreban? https://www.ramiro.hr/baza-znanja/kada-je-stres-pozitivan-i-potreban
TESA. (n.d.). Stres u adolescenciji. https://www.tesa.hr/stres-u-adolescenciji/
World Health Organization. (2023, 21. veljače). Stress. https://www.who.int/news-room/questions-and-answers/item/stress