GFGGFGGFG
Raspored
Raspored
  • 09.10.2026

Mentalno zdravlje adolescenata

Mentalno zdravlje nije odsutnost problema — to je sposobnost suočavanja s njima. Zatražiti pomoć nije znak slabosti, već znak snage.

Adolescencija, razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi, vrijeme je intenzivnog tjelesnog, emocionalnog i socijalnog razvoja. Upravo zato je adolescencija razdoblje velikih mogućnosti, ali i povećane ranjivosti zbog koje adolescenti često razvijaju probleme mentalnog zdravlja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization, u nastavku: WHO), svaki sedmi adolescent u dobi od 10 do 19 godina u svijetu bori se s problemima mentalnog zdravlja. Anksioznost, depresija i poremećaji ponašanja vodeći su uzroci bolesti i teškoća među adolescentima. (WHO, 2025).

Koliko adolescenata pati od anksioznosti?

8,2% šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj prijavljuje umjerene anksiozne smetnje, a 2% teške ili vrlo teške. Djevojke su znatno više pogođene — 11,8% djevojaka naspram 3,8% mladića (HZJZ, 2024.).

Zašto su adolescenti posebno ranjivi?

Tijekom adolescencije mozak adolescenta još uvijek se razvija. Posebno prefrontalni korteks, dio mozga zadužen za planiranje, donošenje odluka, kontrolu impulsa i regulaciju emocija, koji sazrijeva tek sredinom dvadesetih godina. Istovremeno, limbički sustav koji upravlja nagradama i emocijama razvija se brže, što objašnjava zašto adolescenti često snažnije reagiraju na emocionalne podražaje i skloniji su riskantnom ponašanju.

Adolescencija je također vrijeme formiranja identiteta, traženja pripadnosti vršnjacima i sve veće izloženosti društvenim mrežama. Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije provedeno 2022. godine na gotovo 280.000 mladih u 44 zemlje pokazalo je da 11% adolescenata pokazuje znakove problematične upotrebe društvenih mreža — porast s 7% u 2018. godini. Djevojke su u većem riziku nego mladići -13% naspram 9% kod mladića (WHO, 2024.).

Koliko adolescenata ima depresivne smetnje?

5,4% šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj prijavljuje depresivne smetnje. Stopa kod djevojaka je 9,5%, a kod mladića 1,7%. Praćenjem od 1999. godine uočljiv je porast depresivnih smetnji nakon 2011. godine (HZJZ, 2024.).

Koji su čimbenici rizika za razvoj problema mentalnog zdravlja?

Na mentalno zdravlje adolescenata istovremeno može utjecati više rizičnih čimbenika. Što je više čimbenika rizika kojima je adolescent izložen, to je veći potencijalni utjecaj na mentalno zdravlje.

Suicid je treći vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina (WHO, 2025.)

Glavni čimbenici rizika uključuju:

  • vršnjačko nasilje (posebno internetsko nasilje)
  • izloženost obiteljskom nasilju tijekom odrastanja
  • socioekonomske teškoće i siromaštvo
  • pritisak na prilagođavanje vršnjacima i istraživanje identiteta
  • izloženost sadržajima na društvenim mrežama koji narušavaju tjelesnu sliku i samopoštovanje
  • nesrazmjer između stvarnosti koju adolescent živi i percepcije budućnosti koju želi proživjeti
  • stigma, diskriminacija ili isključivanje na temelju određene karakteristike
  • učenici s teškoćama u razvoju
  • život u kriznim ili opasnim područjima (WHO, 2025.).

Zaštitni čimbenici — što štiti mentalno zdravlje?

Nasuprot rizičnim čimbenicima, WHO ističe da su zaštitna i podržavajuća okruženja u obitelji, školi i široj zajednici ključna za mentalno blagostanje. Glavni zaštitni čimbenici su:

  • Odnos s obitelji — osjećaj povezanosti s roditeljima i obitelji te podrška barem jedne brižne odrasle osobe.
  • Podržavajući vršnjaci — prijateljstva temeljena na povjerenju i prihvaćanju.
  • Povezanost sa školom — osjećaj pripadanja školskoj zajednici i uključenost u školske aktivnosti.
  • Samopoštovanje i autonomija — razvijeno samopoštovanje i osjećaj kontrole nad vlastitim životom.
  • Vještine suočavanja — sposobnost upravljanja emocijama, rješavanja problema i interpersonalnih vještina.
  • Zdrave navike — redovito kretanje, zdrav san i ravnoteža u korištenju digitalnih tehnologija (WHO, 2025.).

Strategije koje promiču mentalno zdravlje, poput poticanje učenika da osjete povezanost sa školom i obitelji, učinkovite su i u prevenciji niza rizičnih ponašanja, uključujući upotrebu psihoaktivnih tvari i nasilje.

Kako možemo doprinijeti boljem mentalnom zdravlju adolescenata?

Mentalno zdravlje adolescenata nije pojedinačna odgovornost — to je zajednički zadatak obitelji, škole i zajednice. Svatko od nas može doprinijeti tome.

S adolescentima je važno razgovarati i saslušati ih bez osuđivanja, nuđenja gotovih rješenja ili dijeljenja vlastitih iskustava. Uho za slušanje bit će dovoljno.

Važno je poticati zdrave navike adolescenata. Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, dovoljna sna i vrijeme bez ekrana vrlo su moćni, ali često podcijenjeni, saveznici u zaštiti mentalnog zdravlja.

Naučiti prepoznati znakove problema mentalnog zdravlja možemo svi. Važno je uočiti promjene u raspoloženju, spavanju i apetitu, a značajne su i promjene u socijalizaciji s vršnjacima te u školskom uspjehu.

Kada primijetimo problem mentalnog zdravlja adolescenta, važno ga je potaknuti na traženje pomoći: razgovor sa stručnjakom (psiholog, pedagog, liječnik itd.) može biti presudan.

Za kraj, svi možemo preispitati svoj način promišljanja o problemima mentalnog zdravlja i smanjiti stigmu koja ih prati. Problemi mentalnog zdravlja nisu slabost, već dio ljudskog iskustva kojem svi trebamo pristupiti bez posramljivanja.

Svake godine 10. listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja. On je podsjetnik da je briga o mentalnom zdravlju jednako važna kao i briga o tjelesnom zdravlju. Posebno kada je riječ o adolescentima — čiji se mozak još razvija, čiji se identiteti još oblikuju i čiji se životi tek počinju graditi. Svaki razgovor, svaki čin podrške i svaki korak prema smanjenju stigme mogu napraviti razliku, pogotovo uzimajući u obzir kako se polovica svih problema mentalnog zdravlja javlja prije napunjene 18. godine života. (WHO, 2024.)

U našoj školi se Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava tijekom cijelog tjedna od 5. do 9. listopada pod nazivom Festival mentalnog zdravlja. Ove godine glavna tema kojom se bavimo je Životinje kao zaštitnici mentalnog zdravlja te se tijekom tjedna provode brojne tematske aktivnosti.

 

Izvori: